Put čovjeka i konja se prvi put isprepleo jako davno, iako naravno ne postoje precizni podaci, prvi dokazi o pritomljavanju konja datiraju u vrijeme oko 4500 godina p. n. e.
Ispočetka su se konji koristili za hranu i jahanje, a kasnije i za vuču kola.
Čini se da je ljude od najranijih početaka zanimalo čiji je konj brži ili koji jahaći par može uspješnije izvršiti određenu vježbu čime su postavljeni temelji za sve danas poznate sportske discipline.
Pa tako danas imamo galopske utrke kao jednu od najunosnijih sportskih disiplina u svijetu, i njihove varijante kao što je steeplechase, galopska utrka s preponama.
Galopske utrke se održavaju na kratkim distancama, ali postoje i utrke izdržljivosti gdje je cilj u što kraćem vremenu prijeći nekoliko desetaka ili stotina kilometara ne ugrožavajući time konjsko zdravlje, zbog čega su po putu postavljene veterinarske kontrole.
Tri turnirske discipline (dresura, preponsko jahanje i ispit svestranosti) su postali i olimpijski sportovi.
Dresura je disciplina kojoj je cilj jačanje i uvježbavanje kako bi konj mogao opušteno i u skladu s jahačem obavljati razne zadatke, istovremeno smanjujući pritisak koji konjsko tijelo trpi pod jahačem u slučaju nesklada ili otpora, do cega se dolazi potencirajuci prirodne konjske kretnje. Sve druge moderne turnirske discipline koriste prilagođenu dresuru kao bazičnu disciplinu za trening.
Preponsko jahanje je nastalo od lova na lisice na konjima i jahanja kroz prirodu gdje su jahači često bili prisiljeni preskakati prirodne prepreke ili ograde i trenutno je jedan od najpopularnijih konjičkih sportova. Danas se preponsko jahanje zasniva na jahanju u otvorenoj ili zatvorenoj areni, unaprijed zadanom putanjom na kojoj se nalaze prepone pripremljene od postavljača parkura. Iako postoje razni tipovi utakmica, uglavnom je cilj prijeći putanju unutar zadanog vremena sa što manje srušenih prepona.
Ispit svestranosti je kombinacija ispita dresure, jahanja kroz prirodu sa fiksnim preponama i ispita iz klasičnog preponskog jahanja.
Turnirske discipline dolaze iz Europe, uglavnom iz vojnih i plemićkih krugova, dok je u Americi situacija bila nešto drugačija.
Konji su služili za pomoć kod uzgoja velikih krda stoke iz čega se razvio cijeli niz disciplina danas znanih pod skupnim imenom western jahanje.
Western jahanje je također vid dresure, iako stilski nimalo sličan klasičnoj dresuri, sa ciljem razvijanja vještina i pokreta korisnih uzgajivačima prilikom brige za goveda.
Iz Amerike dolaze i kasačke utrke u kojima konj vuče lagana kolica krećući se čim brže, ali isključivo u kasu. Kasačke utrke su takodjer razvili uzgajivači goveda, utrkivanjem skraćujući vrijeme i zabavljajući se do mjesta na kojima se sabiralo mlijeko.
Slična disciplina su utrke u vuči zaprega.
Ovo su samo najpoznatije, ali postoji još cijeli niz više ili manje popularnih disciplina tako da svatko može odabrati nešto prikladno svojim željama i mogućnostima.
Naravno, kao i u svakom drugom sportu, velika većina jahača su rekreativci i ne postoji nijedan razlog zbog kojeg se vaše druženje s konjem ne bi svelo na opušteno druženje u prirodi, iako će svaki pravi ljubitelj konja i jahanja pokušati čim bolje razviti svoju tehniku jahanja obzirom da na taj način olakšava i zahvaljuje konju na suradnji.
